Orahova

orahova

orahova

ORAHOVA   

 

Nalazi se na Magistralnom putu, negdje na pola puta izmedju Bosanske Gradiske i Dubice, tacnije na 24. kilometru od Gradiske i 18 kilometru od Dubice.Smjestena na obroncima Prosare,a na domak rijeke Save,koja je ujedno i granica sa Republikom Hrvatskom. Ovaj podatak govori da je Orahova i pogranicno mjesto. Pokraj Save su izuzetno plodna i zitorodna polja i ravnice, sto nase mjesto cini izuzetno bogatim poljoprivrednim i stocarskim krajem.Obronci Prosare, odnosno blaga brda, koja se naslonjaju na ovu pomenutu planinu su veoma pogodni za vocarstvo i ostale kulture pa je Orahova mozemo reci i vocarski kraj.Prosara koja se naslonja na Kozaru je vrlo bogata suma u kojoj preovladava: hrast,bukva,cer, grab i ostalo drvo.Dakle;poljoprivreda,stocarstvo,vocarstvo I sumarstvo su glavni resursi ovog prekrasnog mjesta za kojeg mnogi kazu da je cudo prirode. Ovdje , Priroda nije skrtarila, podarila je nasoj Orahovi, nevidjeno bogastvo I ljepotu.Konfiguracija I prelijepi pejzazi su potvrda ovih navoda. Kad se nadjete u Orahovi, istog momenta cete moci vidjeti i rijeku Savu a uz nju velika polja sa jedne strane a sa druge strane pak nasa brda, vocnjake i sumu Prosaru. Sve vam se cini da je na dohvat ruke ali se radi o znacajnim povrsinama i grundu.

Dakle ako dolazite u Orahovu iz pravca Gradiske, tacno na 24. kilometru, naicicete na dobrodoslicu Orahove. Odmah zatim na lijevoj strani ugledat ce te Fabriku koja se zvala Tvornica sportske odjece „Triko“Orahova koja je prije ovoga rata zaposljavala cca 500 radnica i radnika.Bila je daleko poznata u Evropi i svijetu, jer su trenerke sa puminim znakom proizvedene upravo u ovoj fabrici bile rado nosene od strane vrhunskih sportasa iz cijeloga svijeta. Ako bacite oko na desnu stranu vidjetcete stadion FK“Bratstvo“ Orahova, koje je prezentiralo nasu Mjesnu zajednicu i imalo znacajnu ulogu u Medju-Opstinskom i regionalnim takmicenjima.Malo zatim, nacicete se u samoj Carsiji, odnosno u centru nase Orahove.Tu cete vidjeti izuzetno lijepu i urbanu sredinu sa svim elementima i detaljima koji cine ovu Mjesnu zajednicu malom varosi ili bolje reci gradicem.

Kvalifikaciju sela ne pominjem namjerno jer zaista to nasoj Orahovi vise ne lici i ne pristaje. Potpuna infra struktura kao sto su:vodovod, kanalizacija,pokrita mobilna telefonija,Automatska telefonska centrala odnosno fiksna telefonija sa podzemnim kablom,vrlo kvalitetna elektrifikacija sa potpunom ulicnom rasvjetom te jos neke stvari su idelna prilika da nasa Orahova dozivi svoju renesansu, medjutim, zbog teskog ekonomskog momenta I situacije na cijelom Balkanu te zbog nedostatka vlastitog stanovnistva,koje je se prilikom proteklog rata razislo po svijetu, nasa Orahova ce zasigurno jos jedno vrijeme ostati na ovom stupnju razvoja.Sagradjene su tri nove izuzetno lijepe Dzamije koje su bile porusene u proslom ratu. Pomenuta fabrika „Triko“ je privatizovana i u vlasnistvu je naseg Orahovca pravnika Smaje Zlibanovica koji cini veliki napor da zaposli nesto radne snage koja zivi u Orahovi. Tu je i velika osnovna skola sa velikom fiskulturnom dvoranom  koju je nekada pohadjalo i do 800 ucenika.Danas nazalost ovu skolu pohadja svega dvadesetak ucenika od 1-4 razreda.Mjesna zajednica ima svoj Mjesni ured, kao i Postu, ove sluzbe su smjestene u samoj carsiji i  stoje na usluzi  gradjanima svakodnevno. Medicinski centar Gradiska je pokrio Orahovu sa jednim ljekarom i medicinskom sestrom sto u ovom momentu i nije toliko lose.Zemljoradnicka zadruga, odnosno Osnovna zadruzna Organizacija Orahova koja je sa svojih pet prodavnica bila na usluzi gradjanima a kooperativnim odnosima sa poljoprivrednim proizvodjacima, sada je u ponovnom osnivanju, tako da se nadamo da ce ovi zapusteni zadruzni objekti dobiti novo ruho i uljepsati nasu carsiju.Crna rupa i ruglo u   centru nase carsje, predstavlja Dom Kulture "Prva Partizanska Avijacija"Orahova, zdanje, kojim smo se nekada dicili i ponosili, sada je u rusevnom stanju i predstavlja opasnu prijetnju po djecu i prolaznike .Na Organima Mjesne zajednice i DPZ Opstine i na nama gradjanima je obaveza da ovaj dom sto prije bude srusen i na njegovom mjestu sagradimo NOVI DOM koji ce zadovoljiti potrebe nase Mjesne zajednice i njene Omladine.

Eto dragi posjetioci,dragi moji Orahovci i citaci ovih redaka, to bi bilo ukratko o Orahovi onako kako sam to vidio svojim okom i dozivio svojim osjecajima, uz napomenu da je 95% stanovnistva bilo napustilo svoja ognjista u toku rata 1991, ali smo se svi vratili u svoja dvorista na svoja ognjista i popravili devastirane kuce. U vecini smo ostali raditi i ziviti u zemljama Zapadne Evrope,Amerike,Kanade i ostalog svijeta. Povremeno se vracamo,dovodimo djecu i potomke  u nasu nama dragu Orahovu i nadamo se i ocekujemo da se stvore uslovi za ODRZIVI POVRATAK svima koji to zele.

ISTORIJA-kaze da su se Orahovci odnosno Muslimani iz Srbije doselili I naselili Orahovu 1862. god. Dogovorom vlasti iz Istambula i Srbije a uz potporu I suglasnost tadasnjih svjetskih sila u Kalindzi, odluceno je da se Muslimani imaju iseliti iz Srbije u Bosnu. Najvjerovatnije da su se nasi doselili iz Srbije u tom trecem I poslednjem konvoju za koje su vlasti u Bosni napravili nova naselja. Predpostavlja se da su nasi stari zivjeli na prostoru Soko Grada u blizini Krupnja u jugozapadnoj Srbiji. Postoji takodje verzija das mo dijelom iz  Azbukovackih sela kao sto su:Gracanice, Aluge,Male,Donjeg Postenja,Laza,Kozla,I Bucja.Takodjer pominje se Uzicka carsija,Sabacka carsija I Beogradska carsija.

Pored Bosanskog Broda,Orasja,Zvornika,Kostajnice I Orahove, gdje su se smjestili u vecini ovi doseljenici u Orahovi je tada sagradjeno 220 kuca za 1090 stanovnika  koji su putovali tri sedmice do Orahove.Svako domacinstvo je dobilo po 40 duluma zemlje kako bi moglo egzistirati.orahova je u to doba bila donekle urbano mjesto, imali su svoje Djamije I uz njih hareme(mezarja) Javne bunareve (vodu) svoje sokake ulice koje su ostale do danasnjih dana. Istoricari su zapisali da ovo stanovnistvo koje je dozivjelo ovaj progon nije dalo da se vrijedja.“ Ako vam je,biva, car dao da nas sa nasih ognjista krecete,nije dao da nas u obraz dirate; a obraz je postenom covjeku preci od samog zivota”

 

 

 

Vien 05.o5.2009. S. Jahic